Gajenje voćaka, od uvek značajna grana poljoprivredne proizvodnje, u poslednje vreme dobija sve više na značaju. Zdravi i kvalitetni plodovi uvek imaju kupce. Da bi se ovaj zahtev ispunio, voćari su izloženi brojnim poteškoćama. Jedna od njih je dobro poznavanje uslova za pojavu i razvoj prouzrokovača biljnih bolesti i štetočina koje ugrožavaju prinos i kvalitet plodova u svim fazama razvoja voćke - čak i nakon berbe - nastavljajući svoj razvoj u skladištu. Efikasna zaštita voćaka, posebno prema zahtevima savremenog potrošača, u skladu sa principima dobre poljoprivredne prakse i integralne zaštite bilja, nije ni malo jednostavan i lak zadatak. Kod nas se sve više primenjuje integralna proizvodnja voća, koja je već postala praksa i mnogih naših voćara. Želja nam je na jednostavan i jasan način ukažemo o ekonomski najopasnijim bolestima i štetočinama jabučastog, koštičavog i jagodastog voća i damo preporuke za racionalnu i efikasnu upotrebu sredstava za zaštitu zasada voćaka.
Čađava pegavost lista i krastavost plodova jabuke
(Venturia inaequalis, V. pirina)
Krastavost je najopasnije oboljenje jabuke, jer utiče na prinos i tržišnu vrednost plodova. U povoljnim klimatskim uslovima za razvoj patogene gljive, kada su zaraze lista jake i česte, dolazi do njegovog prevremenog opadanja, pa stabla slabe.
Listovi i plodovi su ose tljivi u dugom periodu opasnosti od primarnih infekcija, u našim uslovima tokom dva meseca, od početka aprila do polovine juna. Sa povećanjem starosti lista i ploda povećava se otpornost na infekciju, jer se na njima formira deblja kutikula, ali je naličje lista uvek osetljivo. Kritični uslovi za razvoj bolesti su:
> količina padavina neophodna za vlaženje opalog zaraženog lišća.
> dužina vlaženja mladog lista i cveta potrebna za klijanje spora koje vrše njihovu primarnu infekciju
> visoka relativna vlažnost vazduha
> kišne kapi za sekundarne zaraze
> optimalna temperaturea